Cilj kolegija: obraditi sa studentima što veću količinu pročitanog teksta, razviti kod studenata kvantitativni i kvalitativni prevoditeljski potencijal, osposobiti studente za samostalan filološki rad.

Ishodi učenja: analizirati i prevoditi tekst s latinskog na hrvatski jezik, uraditi sintaksnu analizu latinskog teksta, interpretirati latinski tekst, prepoznavati stilska obilježja pojedinog autora.

Sadržaj: izbor iz korpusa najvažnijih autora rimske historiografije, od Cezara do Svetonija, osnovna morfološka i sintaktička analiza teksta, uz temeljnu književnopovijesnu faktografiju.

Literatura: obvezna: GORTAN, V, GORSKI, O., PAUŠ, P., Latinska gramatika, XII. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2005. (cca 300 str.), SMIČIKLAS, D. – ŽGANJER, B., Chrestomatia Latina, ŠK, Zagreb, 1953. (odabrana poglavlja); dopunska: BUDIMIR, M., FLAŠAR, M., Pregled rimske književnosti - De auctoribus Romanis, Naučna knjiga, Beograd, 1978., TRONSKI, I. M., Povijest antičke književnosti, prev. M. Kravar, Matica hrvatska, Zagreb, 1951,

Cilj kolegija: upoznati studente s najvažnijim pisacima i djelima latinske patristike, kroz kronološki pregled od početaka kršćanstva do kraja antike.

Ishodi učenja: pojasniti temeljne književne vrste i teme latinskih starokršćanskih pisaca, navesti osnovne karakteristike starokršćanskih latinskih pisaca i njihovih djela, pojasniti kontekst vremena prvih stoljeća kršćanstva, analizirati stil navedenih djela starokršćanskih latinskih pisaca, prepoznavati simboliku navedenih djela u svjetskoj književnosti i kulturi.

Sadržaj: Razdoblje apostolskih otaca (1. i 2. st.). Apokrifna i antiheretička književnost. Pisci 3. st. Zlatno doba patristike: arijanizam, pisci 4. i 5. st., crkveni sabori. Posljednje razdoblje crkvenih otaca (5.-8. st.):  latinski Zapad nakon pada Carstva.

Literatura: obvezna: PAVIĆ, J., TENŠEK, T. Z., Patrologija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993. (str. 1.-327.), VRATOVIĆ, V., Rimska književnost, Biakova, Zagreb, 2008.; dopunska: Patrologija od početaka do sv. Ireneja, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1976.

Cilj kolegija: osposobiti studente za organiziranje i izvođenje nastave kao vrlo složenog procesa, pri čemu treba imati u vidu nastavnike, učenike, prostor, nastavne sadržaje, ciljeve, metode, postupke, vrednovanje, s posebnim naglaskom na uvođenje sadržaja rimske kulture i povijesti u nastavu latinskog jezika.

Ishodi učenja: pojasniti interakcijske, verbalne i audiovizualne nastavne oblike, koristiti se umjetničkim i scenskim stvaralaštvom u nastavi, višestruko vrednovati nastavni proces i to na osnovi vježbanja i ponavljanja, odnosno numeričkog i verbalnog ocjenjivanja, kreirati nastavne aktivnosti za nastavu latinskog jezika u srednjoj školi na temelju suvremenih zahtjeva na obrazovanje, upotrijebiti sva dostupna tehnička sredstva i pomagala u kreiranju nastavnog procesa, argumentirati korisnost uključivanja rimske kulture i povijesti u nastavu latinskog jezika.

Sadržaj: interakcijski, verbalni i audiovizualni nastavni oblici, uključivanje rimske kulture i povijesti u nastavu latinskog jezika.

Literatura: obvezna: COWLEY, S., Tajne uspješnog rada u razredu - vještine, tehnike i ideje, Školska knjiga, Zagreb, 2006. (str. 240), FRIŠČIĆ, V., „Latinski jezik i medicinsko nazivlje“, X (1982), br. 19, str. 7.-21., KYRIACOU, CH., Temeljna nastavna umijeća, Educa, Zagreb, 2001. (str. 216), MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina, Kr. Hrv.-Slav.-Dal. Zemaljska vlada, Zagreb, 1900. (dio o rimskim starinama: str. 105.-186.), Nastavni programi za gimnazije – klasični jezici, Prosvjetni vjesnik, Zagreb, 1995., NOVAKOVIĆ, D., „Ciljevi srednjoškolske nastave antičkih književnosti“, Latina et Graeca, XI (1983), br. 22, Zagreb, str. 3.-6., SALOPEK, D., ŠEŠELJ, Z., ŠKILJAN D., Orbis Romanus 1, Školska knjiga, Zagreb, 2009. (str. 300), ŠEŠELJ, Z., „Cilj učenja, korist od učenja i potreba za učenjem klasičnih jezika“, Latina et Graeca, XV (1987.), br. 30, Zagreb, str. 13.-16., ŠEŠELJ, Z., „Čitanje klasika u nastavi latinskog i grčkog jezika“, Latina et Graeca, XVI (1988.), br. 32, str. 25.-30., ŠEŠELJ, Z., „Grčka, rimska i latinska književnost kao sistem u srednjoškolskoj nastavi klasičnih jezika“, Latina et Graeca, XIX (1991.), br. 37, str. 10.-16., ŠEŠELJ, Z., „Obrazovni cilj i obrazovni zadaci u nastavi klasičnih jezika“, Latina et Graeca, XII (1984.), br. 24, Zagreb, str. 3.-8., ŠEŠELJ, Z., „Zašto klasično obrazovanje danas?“, Latina et Graeca, Nova serija br. 5, (2004), str. 9.-12.

Objasniti glavne karakteristike latiniteta u Bosni i Hercegovini te analizirati osnovna djela pisana na latinskome jeziku.