Objašnjava se osnovna slika postanka, periodizacije, kronologije i strukture (od tehnologije, privrede, društvenog uređenja, religijskog sustava) željeznodobnih kultura (zajednica) s prostora kulturne makroregije, ali u širokom kontekstu problematike halštatskog, podunavskog, balkanskog, sredozemnog kulturnog kruga. Uporedo se ističu i prate, u prostoru Alpe-Dunav-Sredozemlje/Egeja, ali i na razini cijele željeznodobe Europe, za epohu sve bitne i konvergentne pojave i posebni oblici kulturne interakcije: širenje željeza, važnost metalurgije, novac, jantar, situle/toreutika, likovni stilovi, ritmovi društvene diferencijacije (ratnici i „aristokracija“) primarno odraženi u kultu mrtvih, stratifikacija sredozemno-podunavskog (posebno jadranskog) importa, važnost grčkog civilizacijskog kruga (Grčka - skica kulture do 7/6.st., Magna Graecia, jadranske kolonije i emporiji - Adria, Spina, Numana i dr.), uloga Etruščana, osebujni problemi (kronologija, periodizacija, kontinuitet/diskontinuitet ) mlađeg željeznog doba na razini Europe, primarno u srednjoeuropskom/balkanskom krugu, posebno na Jadranu: Kelti, Helenizam, Rim.
Konkretno prezentira se kulturno povijesna dinamika željeznodobnih kultura: istočnog Jadrana (histarska, liburnska, delmatska, južnojadranska kultura, posebno prostor Kvarnera i Primorja i sjevernojadranskih otoka...); zapadnog Jadrana (Veneto, Picenum, Daunija/Apulija), zaleđa Istre i Trsta (notranjska, svetolucijska), Like i Gorskog kotara (japodska), u Italiji posebno njen sjeverni prostora (Gollasecca) te „villanova“ krug – Lacij,Toskana, Emilia-Romagna, pojam Italica, općenito skica osnovne kulturne dinamike Apeninskog poluotoka (glavne regionalne kronologije, periodizacije, kulturne strukture); u bosanskom zaleđu Glasinac, Pod/Bugojno i dr., zatim središnji Balkan, u sjevernoj Hrvatskoj: Dalj (i bosutski utjecaj), te kulture Kaptol/Požega, Goričan/Međimurje, Martijanec/Podravina, Budinjak/Žumberak, Kolapijani/Pokuplje u dodiru s „istočno-alpskim halštatskim svijetom“- od Dolenjske i Štajerske do Dunava, točnije u odnosu prema slovenskoj Štajerskoj (Poštele, Rifnik, Ptujska gora), austrijskoj Štajerskoj (Klein Glein i dr. nalazišta u dolini Solbe), prema Kalendeberger kulturi (Donja Austrija, Gradišće, Slovačka) te nalazištima u južnoj Panoniji (Pecs -Jakabhegy, Csonge, Janoshaza).