Uvod - razlike između djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraživanja povijesti. Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice. Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti. Znanstveno istraživanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi pojedinac. Historiografska tradicija kao polazište, ali i teret - odnos spram postojećih spoznaja i način na koji se u njih uklapaju nove spoznaje. Multiperspektivnost - značenje događaja za suvremenike i u različitim naracijama o prošlosti. Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraživanja s osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse –„izvorni znanstveni rad” i „pregledni rad”. Načini utvrđivanja „povijesnih činjenica” kroz kritiku vrela. Od skupa činjenica do složene slike - logika povezivanja. Povezivanje utvrđenih činjenica u obrasce uzročno-posljedičnih lanaca. Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti. Sklapanje naracije i njezino značenje u znanstvenom postupku. Oblikovanje i značenje „preglednoga rada”. Oblikovanje i značenje „izvornog znanstvenog rada“. Rekapitulacija.