Program obuhvaća glavne socijalne procese, razvoj društvenog uređenja i vladarskih ustrojstava (kraljevstvo, republika, principat i dominat). Objasnit će se pojmovi poput: civis, civitas, peregrinus,libertus, manumissio, servus, ordo senatorius, ordo equester, ingenuus, praetexta, feminae, mancipium, patricii, plebeii, tribus, nobilitas, ius imaginum, ordo publicanorum, collegium. Osobito je važan cursus honorumsenatora i vitezova zbog moći, ovlasti i utjecaja kojima su ti redovi gradili povijest Rima.Pregledno se izlažu osnovni pojmovi rimskog prava; razvoj rimskog ustava od običajnog prava, preko Zakonika dvanaest ploča do Justinijanove kodifikacije; zakonodavno djelovanje narodnih skupština, pretora i drugih magistrata, senata i careva. Opisuju se tijela središnje, provincijalne i municipalne vlasti i uprave, njihov postanak, izbor, ovlasti i djelokrug; sudstvo i financije.Sažeto se opisuje početak upotrebe novca kod Rimljana; težinske mjere
i novčane vrijednosti. Kovanje u republikanskom periodu; uloga Senata i monetarnih kvatuorvira; as, sestertius, denarius, aureus. Emitiranje pod carskom ingerencijom. Disperzija kovnica izvan Rome; inflacija cijena i devalvacija; uvođenje antoninijana. Dioklecijanove novčano-financijske reforme (novi monetarni standardi, maksimacija cijena); „barbarizacija kasnoantičkog novca.“ Vojska u doba Republike. Odnos cenzitivnog poretka i mjesta u postrojbi. Legije i savezničke ale. Konzuli, legati, centurioni. Promjene od Gaja Marija do Augusta: uvođenje kohorte kao osnovne taktičke postrojbe umjesto manipula, profesionalizacija, vojnička blagajna, stalnost postrojbi. Carski exercitus. Legije, augzilijarne postrojbe, pretorske kohorte, vigile i urbane kohorte, flote; logori; dnevni vojnički život; oprema i naoružanje; opsjedanje; limes. Zapovjedna struktura; mogućnost napredovanja u više društvene slojeve; regionalno načelo služenja vojske; razdvajanje civilne i vojničke karijere; rast zapovjedne uloge vitezova. Kasnoantičke promjene: tvornice oružja i opreme, poljske vojske i granične postrojbe; nova zapovjedna struktura; barbarizacija.Rimska religija. Politeizam, eklekticizam; grčki i etruščanski utjecaji; uloga Senata i sibilinskih sacerdota u uvođenju kultova. Svećenički kolegiji, kultna mjesta, obredi, votivni spomenici, kalendar. Rimska klasična religija (kult Kapitolijske trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom životu, koncept duše) i štovanje carske osobe; mitraizam; autohtoni, metroački i drugi maloazijski i orijentalni kultovi, egipatska božanstva u Rimu. Ikonografija bogova. Privatni i javni obredi; fatum i soterija; sinkretizam, monoteističke silnice. Propast poganstva i kristijanizacija rimskog svijeta.